Planinarenje
Dalmacija izvan sezone: planinarske legende zaleđa
Kad se brodovi zimi izvuku na suho, priče se sele u unutrašnjost. Potonuli dvori, odmetnici, pustinjak astronom i zmaj pod planinom: zašto je razdoblje od jeseni do proljeća najbolje za planinarenje po Dalmaciji.
Većina posjetitelja Dalmaciju poznaje samo ljeti: užareni kamen, hladna pića, toplo more. No kad brodovi zimi izađu iz mora, obala se mijenja. Svjetlo postane mekano i zlatno, zrak se izbistri pa se vidi otok za otokom, a brda iza obale, prevruća za hodanje u srpnju, postaju najbolji planinarski teren na Mediteranu. I priče se sele u unutrašnjost.
Zašto planinariti od jeseni do proljeća
- Temperatura. Dani od 12 do 20 stupnjeva na obali savršeni su za hodanje. Ljetna žega na golom kršu nije.
- Pogledi. Kad bura protutnji, zrak je toliko čist da se s Biokova ponekad vidi i Italija.
- Mir. Staze ćete dijeliti s pastirima, kozama i pokojom divokozom.
- Hrana. Jesen je vrijeme mladog maslinova ulja, u proljeće stižu divlje šparoge, a u svakoj konobi gori vatra.
Potonuli dvori Imotskog
Sat vožnje od Splita prema unutrašnjosti, blizu granice s Hercegovinom, zemlja se otvara dvaput. Crveno jezero ponor je dubok više od petsto metara od ruba do dna, sa stijenama boje hrđe. Modro jezero, odmah do njega, u sušnim se ljetima toliko isprazni da ljudi na njegovu dnu igraju nogomet.
Mještani će vam reći da su na mjestu Crvenog jezera nekoć stajali dvori Gavanovi, gospodara toliko oholog i okrutnog da je zemlja progutala njega i svo njegovo zlato. Ovo je i hajdučki kraj. Hajduci su bili odmetnici koji su se iz planina borili protiv osmanskih gospodara, a najslavniji među njima, Andrija Šimić, rođen je kraj Imotskog 1833. godine. O njemu se pjeva i danas.
Naša planinarska tura Hajdučko zlato Imotskog prati obje priče oko jezera i sve do tvrđave Topana. Lagana je to šetnja s odličnim ručkom na kraju.
Pustinjak astronom s Brača
Južna obala Brača nema ceste. Godine 1551. nekoliko je svećenika koji su bježali pred Osmanlijama ondje, u skrivenoj dolini, pronašlo špilju i ostalo. Tijekom četiri stoljeća njihova je špilja prerasla u pustinju Blaca, kameno naselje ugrađeno u padinu. Posljednji pustinjak, don Niko Miličević, koji je umro 1963., bio je astronom sa zbirkom teleskopa kojoj su zavidjele i zvjezdarnice.
Nedaleko odatle, iznad Murvice, raniji su pustinjaci u stijenu špilje na litici uklesali zmaja. Nitko pouzdano ne zna zašto. Naša tura Zagonetka pustinjaka s Blaca povezuje ta dva mjesta divljom stazom uz litice, a uključen je i trajekt iz Splita.
Ljeti s mora gledate planine. Zimi s planina gledate more.
Zmaj pod Biokovom
S mora Biokovo izgleda baš kao zmaj koji leži duž obale iza Makarske. Na njegovu najvišem vrhu, Svetom Juri na 1762 metra, stoji kapelica svetog Jurja, zmajoubojice. Pastiri s visoravni govorili su da Juraj posao nikad nije dovršio; kapelica stoji na zmajevoj glavi da ga drži usnulim.
Uspon od Skywalka do vrha naš je najteži dan: kamenit, visok i izložen, ali s pogledom na cijeli arhipelag. Naša tura Zmajeva kralježnica održava se u proljeće i jesen (od travnja do svibnja te od listopada do studenoga), daleko od ljetne žege. Pred kraj sezone na vrhu zna biti snijega; ako ga ima, vodič vas umjesto toga vodi nižom rutom do Vošca.
Praktični savjeti za zimsko planinarenje u Dalmaciji
- Pazite na buru. Hladni sjeverac može za sat vremena spustiti temperaturu za deset stupnjeva. Uvijek ponesite sloj koji ne propušta vjetar.
- Obujte pravu obuću. Krški kamen je oštar i rastresit. Tenisice neće dugo izdržati.
- Krenite rano. U prosincu i siječnju dani su kratki, a sumrak pada prije 17:00.
- Provjerite red plovidbe. Izvan sezone trajekti na otoke voze rjeđe.
- Nosite vodu. Na kršu gotovo da nema izvora.
Dalmacija zimi nije slabija inačica ljetne obale. To je druga zemlja, s istim pričama koje se pričaju uz vatru umjesto na palubi. Dođite je prehodati s nama.

